Stupa00Sekundarna upotreba stećaka iz okoline Olova – druga priča.

Nakon što smo pisali o stećcima koji su ugrađeni u stari Rimski most na rijeci Orlji (link), sada vam donosimo drugu priću o stupi za keške koja je izrađena od stećka.

Svi se sjećamo Đure i njegovih kućnih čarolija iz TLN[1], a ovu priču možemo početi u njegovom stilu – Svi vam se desilo da vam se jede keške, ali da ga nema te gdje dobro istucati. Kako od nadgrobnog spomenika napraviti stupu za keške!? To je moguće. Kakve veze ima keške i nadgrobni spomenici pojasnit ćemo.

Prvo da pojasnimo šta je keške. Iako je prisutno u maternjem jelovniku i rječniku, ipak smo konsultovali literaturu. Zavirili u rječnik turcizama i tamo pronašli perzijsku riječ kéške, ćéške (pers.) sa značenjem da je to vrsta jela: dobro uvarena masna kaša koja se spravlja od odstupane (oljuštene) pšenice i kokošjeg mesa, koje se varenjem svo raspadne (Škaljić A. 1966. 407).

Istražujući srednjovjekovne nadgrobne spomenike stećke u okolini Olova U naselju Žunova kod Olova pronašli smo kamenu stupu za pripremanje (tucanje) kešketa. Stupa se smatra seoskom zajedničkom imovinom, nalazi se u centru naselja i odavno više nije u upotrebi. O njoj smo već malo pisali (Hasanspahić, 2016.64) i jedan je od 1.039 stećka koji se nalaze na području općine Olovo (Hasanspahić, 2014).[2]

Stupa Zinova22Usmeni izvori, koji o svemu vole pametnjariti, o ovoj stupi ne znaju ništa posebno, osim da je to stupa za keške. Ali nije samo to. Ustanovili smo da je isklesana od stećka koji je bio u obliku sanduka s postoljem. Kako? Čeone strane i uglovi stećka su grubo otesani, tako da stećak nije izvorne dužine. Na krovnoj plohi urađena/iskopana je pravilno i fino uglačana šupljina u koju su se sipale žitarice za tucanje kešketa. Ono što upućuje na to da je stupa isklesana od stećka jesu ostaci postolja stećka i dijelovi ukrasa stećka, odnosno linija/vrpca koja je uokvirivala krovnu plohu ovog sanduka, a danas je vidljiva samo na jednom dijelu. Na olovskom području postoji još pet stećaka s istim ukrasom. To su stećci u obliku sljemena, sanduka i ploče čije su krovne strane uokvirene jednostrukom ili dvostrukom tankom linijom, tordiranom trakom ili pletenim užetom.

Stupa rekonstrukcija
Plava linija označava ukras koji je bio na stećku, tordiranu traku koja je uokvirivala krovnu stranu, gornju plohu stećka. Crvena linija pokazuje gabarite stećka. Žuta linija pokazuje postolje stećka.

 

Nadgrobni spomenici koji su u sekundarnoj upotrebi, odnosno oni kojima je čovjek promijenio namjenu, prava su poslastica za istraživače stećaka. Zašto? Zato što se više ne nalaze uz ostale nadgrobnike, nego su negdje pomjereni i služe za nešto drugo, nisu više ni u položaju u kojem su bili, ni na mjestu na kojem su bili. ''Skriveni'' su i vrlo teško ih je pronaći. Postoje neka mjesta gdje se mogu očekivati stećci u sekundarnoj upotrebi, kao što su temelji drvenih i kamenih objekata, mostovi, potporni zidovi i sl., ali ne postoji nikakvo 'pravilo' gdje ih tražiti. Mogu biti na sasvim neočekivanim mjestima, skriveni, 'zamaskirani', preoblikovani, prilagođeni za neku drugu namjenu... Ovaj naš primjer bio je težak za prepoznat.Stupa Zinova44 Vrlo malo ostatka ukrasa na njemu, ostaci postolja vrlo mali da se i ne primijete, preoblikovan je i usmena tradicija ništa ne pamti. Dobro se skrivao sve ove godine. Čak i stećaka nema blizu. Najbliže četiri lokacije udaljene su od 500 do 1.000 m zračne linije. Skraćivanje stećka, odnosno grubo otesavanje čeonih dužih strana stećka desilo se vjerovatno prije njegovog transporta. Izrađivač se nije trudio da vanjske strane stupe budu fino oklesane, a dok je udubljenje u koje se sipaju žitarice fino uglačano zbog lakšeg održavanja čistoće stupe.

StupaBukovDo
Kamena stupa za keške sačuvana je i u susjednom naselju Bukov Do. Pregledali smo ovu stupu, sve njene strane potpuno su nepravilnog oblika i ništa ne upućuje na to da je isklesana od nekog kamena koji je ranije korišten u neku svrhu.

 

stupa RamaOsim od kamena ovakve stupe su izrađivane i od drveta. Vjerovatno su drvene bile češće od kamenih, ali su rijetko sačuvane. Jedan primjerak drvene stupe za keške nalazi se u stalnoj postavci Muzeja Franjevačkog samostana Rama-Šćit.[1] Ova stupa opisana je i predstavljena fotografijom u monografiji ''Ramske starine'', s opisom da je stupa manja posuda, izdubljena u tvrdu drvetu, u kojoj se stupala pšenica za keške (Topić,2005.29).

 

Kameni havan iz muzeja Gazi Husref-begove biblioteke u Sarajevu

U literaturi nismo pronašli sličan primjer sekundarne upotrebe stećaka. Donekle sličan primjer našoj stupi je kameni havan[1] iz postavke malog muzeja Gazi Husref-begove bilbioteke u Sarajevu. Ova stalna postavka može se pogledati u prizemlju nove zgrade biblioteke, čine je nekoliko eksponata izrađenih od kamena (nišani i kameni natpisi). Na pločici s natpisom iznad ovog eksponata, autor ove postavke napisao je da je havan vjerovatno korišten u građevinarstvu za sitnjenje i miješanje materijala za gradnju. Iako su mu kapaciteti možda i mali za korištenje u građevinarstvu, ali vrlo je moguće da su se ovakve naprave koristile za tucanje i kešketa. Nije isključeno da mu je namjena bila višestruka, pa se u njemu tucalo sve što se tucati moglo. Havan je izvorno perzijska riječ sa značenjem da je to posuda od mjedi u kojoj se tucaju razni prehrambeni artikli i začini koje je potrebno izdrobiti (Škaljić, 1966.322).

 Havan 1  Havan 2

 

Dibek

Još jedna slična posuda je dibek. Dibek je riječ iz turskog jezika i naziv je za posuda načinjenu od drveta ili kamena u kojem se tuca pržena kafa (Škaljić, 1966.216). U rječniku koji koristimo obje riječi imaju isto značenje, izdubljenu posudu u kojoj se nešto tuca.

Ako pitamo Google pretraživač zna li on šta je dibek, on nam ponudi širok asortiman dibeka diljem Turske. Pošto smo u pretraživanju koristili riječi iz turskog jezika odveo nas je na tursko govorno područje. Vjerujemo da bi korištenjem riječi iz drugih jezika pronašli još sličnih naprava. Izdvojili smo nekoliko dibeka iz Turske.

kahve.gen.tr
www.kahve.gen.tr 
hurriyet.com.tr
www.hurriyet.com.tr
kahvekeyfii com
www.kahvekeyfii.com
yuksekovagundem net
www.yuksekovagundem.net

 

Na kraju možemo zaključiti da bez mehko skuhane koke i bez tvrde stupe, nema ni dobrog kešketa. Utrošak kalorija u pripremi ovog jela sigurno je bio jednak unosu kalorija istog jela. Znači da je ova sprava nekada potpuno zamjenjivala fitnes sprave.

Izvor: BhDOCumentary

Piše: Mirnes Hasanspahić

Literatura:

-        Hasanspahić Mirnes, 2016. ''Mramorovi olovskog kraja'', Zbornik radova sa Okruglog stola "Rijeka Krivaja kroz prošlost (prostor, vrijeme, ljudi)" 19.9.2014. u Olovu, Institut za istoriju Sarajevo, Udruženje za modernu historiju Sarajevo. 49-80.

-        Hasanspahić Mirnes, 2014. ''Koliko stećaka imamo'', dostupno na: http://bhdocumentary.net/index.php/mramorje/95-koliko-stecaka-imamo objavljeno: 19.9.2014.; Ažurirano: 30.08.2015.

-        Škaljić Abdulah, 1966. ''Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku''. Izdavačkakuća''Svjetlost'', Sarajevo;

-        Topić Fra Mato, 2005. ''Ramske starine'', Franjevački samostan Rama – Šćit, Svjetlo riječi – Sarajevo, Rama – Sarajevo;

-        www.rama.co.ba - Muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit;


[1]Havan (per.) – 1. posuda od mjedi u kojoj se tucalom tucaju razni prehrambeni artikli i začini koje izdrobiti... (...) 2. dibek od drveta ili kamena u kojem se tuca pržena kafa (Škaljić, 1966.322).

[1] Za one mlađe koji ne znaju, TLN je skračenica za humorističnu emisiju 'Top lista nadrealista' Televizije Sarajevo iz osamdesetih godina prošlog stoljeća.

[2] http://bhdocumentary.net/index.php/mramorje/95-koliko-stecaka-imamo

BhDOCumentary je registrovana elektronska serijska publikacija i ima dodjeljen ISSN broj 2303-615X